Skip to main content

Galerijeva palata

Gaj Galerije Valerije Maksimijan, poznatiji samo kao Galerije, rođen je oko 250. godine nove ere blizu Sardike, današnje Sofije, prestonice Bugarske. Roditelji su mu bili zemljoradnici, a sam Galerije u mladosti je bio pastir. Međutim, zahvaljujući pozitivnim osobinama kao što su hrabrost, pronicljivost i mudrost, koje su ga odlikovale, ubrzo je napustio skromni način života i dospeo u rimsku vojsku, gde se istakao kao sposoban vojnik i dostigao do dobijanja najviših počasti. Krajem III veka car Dioklecijan je uspostavio nove administrativne reforme, podelio je zemlju na upravu četvorici savladara koji su sprovodili zajedničku državnu politku, ali svaki u određenom regionu carstva (tzv. Tetrarhija). Jedan od tih regiona, Balkansko poluostrvo, dodeljen je Galeriju na upravu.
299. nakon poslednjeg pohoda i pobede nad Persijancima, Galerije je kao svoju prestonicu izabrao Solun. Na jugoistočnom delu romejskog grada, na ogromnoj površini od 150.000 m², koja se prostirala od Rotonde, pa sve do obale mora, i od istočnog dela zidina do Svete Sofije, Galerije je podigao veličanstveni kompleks palate. Ovaj kompleks nije samo obuhvatao carske odaje i pomoćne prostorije, već i kancelarije javne uprave, svetilišta i crkve, sportske dvorane i zgrade za zabavu.
Glavna palata se nalazila na prostoru između današnjeg trga Navarinu i ulice Dimitriu Gunari. Bila je okrenuta prema moru i obuhvatala je mnoštvo prostorija i odaja, od kojih su mnoge uništene ili zatrpane pod ulicama, parkovima i savremenim višespratnicama. Od carske palate očuvani su neki vredni delovi, u vidu ostataka, ali vidljivi u svojoj veličini i raskoši: atrijum okružen stubovima, okolne prostorije i sobe, jedna upečatljiva soba sa lučnim završecima sa svoje uže strane, kompleks kupatila, kao i jedna osmougaona spoljna građevina sa sedam polukružnih niša u unutrašnjem delu. Ostaci šarenolikih mozaika, mermerne pločice po podu, ostaci mermernih ploča sa zidova svedoče o bogatom i raskošnom ukrašavanju prostorija palate. Danas, nakon obavljenih iskopavanja, restauracije, očuvanja i delimičnog obnavljanja carskih prostorija, deo ovog kompleksa je dostupan i posetiocima.